MANIFESTATIONS IN AUGUST





Renesansa se vratila na gradske bedeme

Svatko tko je prošle godine sredinom rujna došao na stoljećima uspavane ostatke koprivničke velebne renesansne utvrde bio je uistinu iznenađen i fasciniran. Naime, i bez vremeplova viđenog u mnogim filmovima posjetitelj je dolaskom na utvrdu neprimjetno ušao u neko davno minulo i zaboravljeno vrijeme kasnog srednjeg i ranog novog vijeka, i to na način koji je mnogo impresivniji od gledanja bilo kojeg povijesnog filma.

Svita renesansnih ljudi Bezbroj vitezova i dama, vlastele i dvorjana, obrtnika i trgovaca, pučana i kmetova, prevaranata i lakrdijaša,
srednjovjekovnih svirača i plesača, čarobnica i alkemičara, notarica i nepismenih skitnica, dželata i žrtava, krčmara i pijanaca, kuhara
i gladnih prosjaka te još mnogih drugih likova iz davne prošlosti, u prvi mah će vas zbuniti jer doista ne možete biti svjesni jeste li zaista stigli u to mistično, ali i romantično vrijeme ili je to možda polusan. No, nakon izvjesnog vremena nedoumica nestaje, a vi se prepuštate bujici čarolije koja vas uključuje u bajkovitu priču Renesansnog festivala. Krenimo redom. Koprivnica je prošle godine obilježila 650. obljetnicu proglašenja slobodnim kraljevskim
gradom. Taj status dodijelio joj je Ludovik I. Anžuvinac 1356. godine. Događaj na ostacima utvrde bio je, nema sumnje, najdojmljiviji
dio tog obilježavanja. Sve je počelo vrlo vjernim uprizorenjem dolaska »milostivog« kralja s brojnom svitom iz »daleke Ugarske« te davanjem
povelje gradonačelniku (gradskom socu), nakon čega su uslijedila darivanja »poniznog i zahvalnog« koprivničkog puka raznim proizvodima
onog doba iz koprivničkoga kraja (voće, povrće, divlje životinje, medovina, vino i dr.).

Srednjovjekovna gozba
Vrhunac tog svečanog događaja bila je prava srednjovjekovna gozba, napravljena u čast dolaska kralja. Ona zaista nikoga nije ostavila ravnodušnim
jer su to bili sjajni trenuci i za osjetila okusa i za oči. »Kraljevski kuhari« (vrhunski kuhari Podravkina tima) pripremili su jela prema
srednjovjekovnim receptima u kojima je dominiralo meso divljači (vepar, fazan, zec, prepelica i dr.), kopuni te autohtono voće i povrće. Nije bilo jedino krumpira, rajčice, puretine, kukuruza i svega onoga što je kasnije došlo u ove krajeve s američkoga kontinenta. Iz srednjovjekovnih krušnih peći širio se miris netom pečenih pogačica, a u velikom kotlu na otvorenom ognjištu pripremljen je gulaš od divljači (650 porcija) koji je Podravka poklonila
posjetiteljima. Takav događaj zasigurno još nije bio viđen u Hrvatskoj. Šarolikost viteških postrojbi Istodobno su dvorske lude i lakrdijaši
neumorno i atraktivno zabavljali kralja, njegovu svitu, koprivnički puk i brojne posjetitelje, a renesansni su glazbenici na originalnim
instrumentima (lutnja, frulica i dr.) izvodili razne onodobne komade. Sva tri osjeta (vizualni, zvučni i organoleptički) bila su zadovoljena
i ukomponirana u bajkoviti prikaz onodobnog života, tj. živih slika iz prošlosti. Na relativno velikom prostoru ostataka zemljane utvrde bilo je iznimno živo. Na najvišem dijelu bedema rekonstruirana je drvena utvrda ispod koje je bila locirana replika originalnog srednjovjekovnog katapulta koji je svakih sat vremena bacao kugle na grad, na zadovoljstvo i divljenje svih posjetitelja. U velikim opkopima pokraj impresivnih gradskih bedema bili su raspoređeni
logori viteških udruga iz drugih krajeva Hrvatske i Slovenije koji su oko svojih živopisnih šatora prezentirali gađanje lukom i strijelom, buzdovanom, noževima i sličnim oružjem, a koje su, naravno, isprobavali i posjetitelji, naročito najmlađi. Vrlo uvjerljive borbe vitezova bile su stalna pojava, ne samo u logorima, nego i u gradu na prostoru srednjovjekovnog sajma koji je svojom veličinom i brojnošću obrtnika i trgovaca bio posebna atrakcija.
Najveći sajam starih obrta Ukupno 30-ak obrtnika i trgovaca stvaralo je nesvakidašnju scenu sajma kakav je vjerojatno bio održan i prije 650 godina. Bili su tu srednjovjekovni kovač, mačar, lončar, svjećar, medičar, licitar, užar, stolar, kolar, travar, alkemičari, izrađivači kaciga i pojasa nevinosti, drvenih krigli, bačvar, pletač košnica, ispirači zlata, notarica, kožar, postolar, košaraš, koritar, izrađivač drvenih alata, proizvođači mliječnih proizvoda, prodavači jela od kopriva (Koprivnica je dobila ime po ovoj biljci), dežlat i drugi. Sprave za mučenje nikoga nisu ostavile ravnodušnima, a svatko je pronašao nešto za sebe. Posebna atrakcija, naročito za najmlađe posjetitelje i njihove roditelje, dosad neviđena u Hrvatskoj,
bio je i rekonstruirani drveni vrtuljak na ručni pogon koji se nije zaustavljao gotovo dva dana. Moglo se uživati i u razgledanju živih divljih i domaćih životinja koje su imale posebne drvene prostore, a osim srna, zečeva, prepelica, malih svinja, dresiranih sokolova i sova, posebna zanimljivost bili su podravski volovi - podolci, koji su spašeni od izumiranja te koje je većina posjetitelja vidjela prvi put. Prvi je put rekonstruirana i promovirana koprivnička povijesna postrojba koja vuče korijene iz renesansnog razdoblja, a to su Koprivnički mušketiri koji su za ovu priliku
bili pojačani slovačkim mušketirima. Svojom živopisnom odorom, oružjem (muškete fitiljače ili helebarde) te stasom (oko 2 m) plijenili su pozornost svih, a u ovom slučaju najviše ljepšeg spola. Noćni katapult baca vatru Nekoliko puta tijekom oba dana inscenirani su i napadi na utvrdu koji su bili prava poslastica za posjetitelje, a vrhunac spektakla odigrao se u večernjim satima kada se utvrda osvijetlila brojnim bakljama i žaračima,
a za noćni napad na grad koristio se katapult koji je izbacivao vatrene kugle. Cijeli noćni dojam upotpunila je kovačka vatra te fenomenalni gutači vatre.
Trodnevna manifestacija koja nikoga nije ostavila ravnodušnim, a privukla je tisuće posjetitelja širom Hrvatske i inozemstva te Koprivničanaca održat će se i ove godine od 8. do 10. rujna (10. rujna, u ponedjeljak, je samo srednjovjekovni sajam) sa svim onim sadržajem koji je već oduševio posjetitelje, ali i s novostima koje će ovu manifestaciju potvrditi kao najveći povijesno-turistički spektakl na ovim prostorima.

Srednji vijek i nije bio tako mračno doba kao što mislite. Dođite na Renesansni festival u Koprivnicu i otkrijte zaboravljeno, budite dio bajkovite priče barem tad!

Fotografije možete pogledati ovdje